Poslovne vijesti - Hrvatska

Financijski doručak Splitske banke: ekonomisti najavili ne baš bajnu 2013.

Četrnaesto, već tradicionalno godišnje okupljanje klijenata Splitske banke poznato kao Financijski doručak, održano je ovog četvrtka u hotelu Radisson Blu gdje su se mogla čuti ne baš optimistična predviđanja za 2013. godinu.

Domaće gospodarstvo nalazi se u vrlo složenoj situaciji. Nakon pada BDP-a, zaposlenosti te ubrzavanja rasta cijena ključno je pitanje možemo li se izvući iz krize, koje su postavili sudionici skupa Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, dr.sc. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, dr.sc. Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj, te poduzetnik Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe.

- Izostanak kontinuiteta u vođenju gospodarske politike, posebno fiskalne, skromni reformski kapaciteti u društvu ostavljaju Hrvatsku na pragu brojnih opasnosti. Rizik za naše gospodarstvo dolazi i do nepovoljnog međunarodnog okruženja. Naime, daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti u Eurozoni otežat će i oporavak domaćeg gospodarstva, a pitanje je kako nam se piše ako izostane krajnje rješenje dužničke krize u Eurozoni. Ulaskom u EU naše gospodarstvo očekuje velike izazove, no treba biti svjestan da će ulazak u aktualnim okolnostima biti veliki izazov za domaće poduzetnike, ali i imati svoju ‘cijenu’ u kratkom roku - rečeno je na ovom skupu.

Od 2013. godine Zdeslav Šantić također ne očekuje velike promjene.

- Prevladat će izazovi, a ne koristi u našem gospodarstvu. U prvoj polovici godine očekuje nas rast nezaposlenosti, a u drugom će taj problem stagnirati. Ono što treba privrednom sektoru su dodatni poticaji, odnosno subvencije za zaštitu okoliša, energetske učinkovitosti, te svakako smanjenje poreznog opretećenja - veli Šantić dodavši i kako Hrvatska dugo ima isti problem, a to su veći rashodi od očekivanih i veći proračunski deficit.

Jedan od naših najuspješnijih poduzetnika Branko Roglić smatra kako spas ne treba tražiti u investijama u javnom sektoru.

- Spas je u tisućama ideja malih poduzetnika koji će vraćati brzo, a ne dugoročno. Mi bismo općenito trebali restrukturirati državu. Kako bismo uspostavili ravnotežu između javne potrošnje i realne ekonomije, o čemu sam već mnogo puta govorio, potrebno je broj županija smanjiti na šest, koliko je bilo tradicionalnih hrvatskih regija. Sadašnjih 570 općina treba svesti na 100-tinjak, te odmah restrukturirati javna i državna poduzeća. Također, za sanaciju poduzeća trebamo raspisati međunarodne natječaje za njihove direktore, jer uskoro ulazimo u Europsku uniju. Uz poreze, naš kamen spoticanja je i administracija koju treba smanjiti. Konačno, trebamo se okrenuti proizvodima vezanim uz more, drvnu industriju, naše šume, polja, kamen. Sve je to nepravedno zapostavljeno - kaže Roglić koji kada je u pitanju BDP očekuje pad.

Sandra Švaljek suglasna je s kolegama ekonimistima koji predviđaju rast BDP-a za otprilike 0,4 posto dok Vladinu procjenu za 1,8 posto mnogi drže nerealnom ne vjerujući u veliki investicijski bum koji bi utjecao na postotak. Ante Babić, naš ugledni makrekonomist pak vjeruje da će ulazak u EU dodati BDP-u jedan do dva posto, a uz predviđen rast od nula do jedan posto. Stoga smatra da su očekivanja o povećanju BDP-a za dva do četiri posto realna. Konačno, Babić smatra kako osobni standard građana više neće padati, te očekuje i zaustavljanje rasta nezaposlenosti, a od kraja sljedeće godine i postepeni pad.